Home
Categories
EXPLORE
True Crime
Comedy
Business
Society & Culture
History
Sports
Technology
About Us
Contact Us
Copyright
© 2024 PodJoint
00:00 / 00:00
Sign in

or

Don't have an account?
Sign up
Forgot password
https://is1-ssl.mzstatic.com/image/thumb/Podcasts112/v4/72/ca/a9/72caa963-d8b2-4c64-bf37-0f2e4c9d14ea/mza_16445090843272516305.jpg/600x600bb.jpg
Cellal Ko Ngalu
RFI Fulfulde
24 episodes
6 days ago

Wuurugol e dow cellal e jam e aafiya, ko faale neɗɗo kala. Nokku  to o woni fuu e nder dunuyaaru. Rama JALLO, jaɓɓoto e nder kaa taskaram, hertiyankooɓe cellal ngam yewtidude e maɓɓe alhaali ñawndiigu. Nawnuɓe e nawnuɓe selli e gollooɓe e fannu cellal, fuu aran ɗoo seeditoo e nder ndii njuɓɓudi.

Faandaare: Ko anndingol jamaa suudu baaba holno faddortee walla rentortee ngam ɓe waawa wooraade e danndude ko’e maɓɓe. Ko hollitugol e faamingol ɓe hakkeeji maɓɓe e noone no ɓe ñawndorta.

Taskaram kaa no keɗee e goorol (en direct) altineere kala e njamdi 8 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU). Himo waawaa keɗiteede e taalaataare kala e njamndi 17 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU).

Hiɗon waawi  tawtoreede e jeewte amen ka tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72

Hiɗon waawi kadi  jokkaade hello RFI FULFULDE ka Facebook e ka Twitter.

Foofo mon, bismilla mon e tooli mon e keewal.

Show more...
Science
RSS
All content for Cellal Ko Ngalu is the property of RFI Fulfulde and is served directly from their servers with no modification, redirects, or rehosting. The podcast is not affiliated with or endorsed by Podjoint in any way.

Wuurugol e dow cellal e jam e aafiya, ko faale neɗɗo kala. Nokku  to o woni fuu e nder dunuyaaru. Rama JALLO, jaɓɓoto e nder kaa taskaram, hertiyankooɓe cellal ngam yewtidude e maɓɓe alhaali ñawndiigu. Nawnuɓe e nawnuɓe selli e gollooɓe e fannu cellal, fuu aran ɗoo seeditoo e nder ndii njuɓɓudi.

Faandaare: Ko anndingol jamaa suudu baaba holno faddortee walla rentortee ngam ɓe waawa wooraade e danndude ko’e maɓɓe. Ko hollitugol e faamingol ɓe hakkeeji maɓɓe e noone no ɓe ñawndorta.

Taskaram kaa no keɗee e goorol (en direct) altineere kala e njamdi 8 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU). Himo waawaa keɗiteede e taalaataare kala e njamndi 17 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU).

Hiɗon waawi  tawtoreede e jeewte amen ka tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72

Hiɗon waawi kadi  jokkaade hello RFI FULFULDE ka Facebook e ka Twitter.

Foofo mon, bismilla mon e tooli mon e keewal.

Show more...
Science
Episodes (20/24)
Cellal Ko Ngalu
Battane yiɗde ranwinde ñiiƴe mum tawo wonaa to doktoor keertoriiɗo ɗeen baɗe
Ranwingol ñiiƴe, ko huunde nde yimɓe keewi waɗde taw  ɓe njahata ko e cuuɗi ɗi ngonaa cafrirɗi, moƴƴinooji ɗeen golle. E ɗum, ɗo e Senegal, salndu safrooɓe ko faati e cellal ñiiƴe mbaɗi heen jeertinooje. E yeewtere men Cellal ko Ngalu, hannde ndee kaalaten ko e caɗeele gonɗe e ranwinde ñiiƴe mum taw wonaa to doktoor keertoriiɗo ɗeen baɗe. Holko ɗum  waawi battinde e cellal neɗɗo oo ? Njeewtiɗten e ndee toɓɓere ko e Dr Rougui BALDE, cafroowo ñiiƴe.
Show more...
1 week ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
[Taskaram pillitaaɗo] - Jokken yewtude toɓɓere men ko faati e ñawu kanseer: holko woni tiiɗormaai ɗi wonnduɓe e nguu ñawu kawrata?
 En njokkat haalde hannde kadin e alhaali ñawu kanseer e nder Afrik.Caggal nde neɗɗo tinni omo wonndi e ñawu kanseer, hare tiɗnde no fadii mo, wonannde heɓde safaare. E bannge gooto ko keɓgol cafaaje, gila e ko wi’ete ko simiyoterapi, rajoterapi, opereeji e safareeji goɗɗi keewɗi… heewɓe keɓaani waɗde ɗum sabu ŋakkeende kaalis.
Show more...
2 weeks ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Dr Aissata DIA kertorɗo kanseer enɗi ene yeewtana en ko saabi ñawu ngu ene arta e cafrinooɗo haa selli
O sikkanno ko o sellii. O rutti e no haaniri nii e haajuuji makko, o heɓti yaakaare, o darni eɓɓooje. Kono, kanseer enndu mo o joottorino wonnde selli arti e makko, haa ɗum warii mbo. Ko ɗum heɓno, o debbo Iwarinaajo lolluɗo bi’eteeɗo Nadiyah Sabeh kawruɗo e lajal ñannde 3 nduu lewru 12ɓuru. Ko e hitaande 2024, yiiya e makko kanseer enɗi. Ndeen o darii darnde hirjiinde e jagganorde reewɓe ko faati e nguu ñawu.
Show more...
3 weeks ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Kanseer prostate: Hannde Dr Lamine NIANG, maa yeewtan en hol safaruuji gooduɗi ngam ñawndude oo rafi
Kanseer prostate ina jeyaa e kanseruuji ɓurɗi heewde e worɓe, kono kadi ina jeyaa e kanseeruuji ɓurɗi waawde safreede haa sella, so tawi tinaama lawu. E nder yeewtere men ɓennunde ndee, en kaaliino e nafoore yaawde waɗde ƴeewndo wala depistage, woni so gorko dañii duuɓi 45, kadi ɓe cuusa haalde wonnde eɓe ngonndi e ñawu ngu, ɓe mbaasa suuɗde ngu. E yeewtere men hannde nde, maa en ndaardu e koɗo men Dr Lamine NIANG, hol safaruuji gooduɗi e hol no ɗii kaani ƴettireede?
Show more...
1 month ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Taskaram men Cellal ko ngalu ene yeewtana en hannde ko faati e rafi "Kanseer prostate"
Hannde, kaalaten ko e “kanseer prostate”. Ko ñawu heɓoongu ujunnaaje ujunnaaje worɓe, kono heewɓe ina kersa anndinde wonde eɓe ngonndi e maggu. Kono, so tawii waɗaama gila e law yeewndo “depistage’ e ɗemngal fransire, ngam anndude so tawi ñawu ngu nana e maɓɓe walla alaa, ɗum ina waawi hisnude ɓe.
Show more...
1 month ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Holko woni ñawu "Drepanocytose"?, Pr Indou Deme LY ene yeewtana en alhaali oo rafi
Yeewtere Cellal ko Ngala, yeewtata hannde ko ñawu wi'eteengu "Drepanocytose", jaaliingu sanne e nder Afrik. Holko woni nguu ñawu? Holko ngu waawi battinde e dafaaɗo o? Holno ngu safrorte? Njeewtitten ko e Pr Indou Deme LY...
Show more...
1 month ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Hannde eɗen njeewta ko faati e Jabet, ñawu sariingu e winndere nde
Jabet ko ñawu yaajngu e nder winndere ndee. E nder Afrik tan ko ɓuri yimɓe 24 miliyoŋ no ngonndi e ñawu ngu. Ko ñannde aljuma ɓennuɗo o, woni 14 lewru ndu hono no woowiri n hitaande kala e ndu lewru 11ɓuru, oo ñalawma ina heertananaa ñawu jabet. Hol caɗeele gooɗɗe ngam haɓaade ñawu nguu? Hol no ñawɓe ɓe e ɓesnguuji mum en nguurdi e ɗeen caɗeele? Holno doktoreeɓe ɓe ngoni e jagganorde ɓe? Ko ɗum njeewtaten hannde e taskaram men Cellal ko Ngallu, e oo altine 17 lewru 11ɓuru.
Show more...
1 month ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Hannde yeewtere men no yowitii e ñawu gurol ɓanndu « psoriasis », ko holno no ngu sawrirte?
Hannde, en kaalat ko faati e ñawu tesketeengu e nguru ɓandu neɗɗo wi’eteengu e fransire « psoriasis ». Ngam faamde nguu ñawu e anndude sabaabuuji e safaara maggu, en njokkondirat e telefon e Dr Fatoumata Ly, kertoriiɗo ñabbuuji nguru ɓanndu neɗɗo, no wi’e « dermatologue » e fransire
Show more...
2 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Hiɗen jeewti ko faati e darnde njuɓɓudi Baby-Box baŋŋe cellal neeriraaɓe e cukalon e nder Senegal
Eɗen njeewta ko faati e balle ɗe njuɓɓudi noddirteendi Baby-Box, waɗanta neeniraaɓe e cukuloñ mum. Ko rewɓe ɗiɗo Afriknaaɓe cosii nde, gila duuɓi keewɗi, Baby-Box no walla ngam ustugol maayde neeniraaɓe nde ɓee jibbina, e ɓee mballa kadi e ustugol mayde cukuloñ keccoñ woɓɓe mbi’a tiggu.
Show more...
2 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
"Oktobar rooz":jeertinooje ngam haɓugol ñawu kanseer e tammbitagol nguu ñawu
Lewru 10ɓuru hitaande kala, no yuɓɓine cofte jeertingol alhaali kanseer enɗi. Nduu lewru no noddiree « Octobre Rose » e ɗemngal fransire. Ko lewru nduu yimɓe mbaawi humpitaade alhaali rafi o, ndu dente keewɗe mbaɗate e mum, wonndude kadi e noddude reewɓe ɓeeɓyeewtoo ɓalli maɓɓe ɗum no wi’ee « depistage ». So tawii ƴeewndo ngoo waɗaama, anndaama wonnde debbo no wonndi e nguu ñawu, ko holɗum o haani wallireede?
Show more...
2 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Hannde hiɗen njeewtida e aynooɓe e doktoroojo ko faati e honno nguu ñawu raaɓirta
E nder yeewtere men hannde altine 20 lewru 10ɓuru, njewtuten ko e ñabuuli tesketeeɗi e dabaaji walla jawdi ndii bawɗe addande neɗɗo ñabuuli goɗɗi. En tawtoraama jonnde faatunde e mum to wuro no wi’e Gamadje Saare. Ngo woni ko e nder departama mbo Podor, diiwal Saint Louis rewo Senegal. En njeewtidii e aynooɓe ɗiɗo, Kadiata Demba Ba, jeyaaɗo Gamaaje Saare e Mohamed Alel Diallo jeyaaɗo Loumbi Ferɓe wongo e nder commune Doumnga lawo. Ɓee ngandinii en ñabuuli keewɗi bawɗe heɓde jawdi ndi.
Show more...
2 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Holndeen neɗɗo foti hulande cellal hakkile mum?
Toɓɓere yeewtere men Cellal ko Ngalu, altine hannde 13 lewru 10ɓuru, ko sahaa mo neɗɗo foti hulande cellal hakkile mum. No jeya e rafiiji hakkille ko wi’etee ngoƴa ɓernde, ɗuytagol hakkile, ngaanuma e callu-gite walla ŋakkeere ɗoyngol ... Ɗeen caɗeele ina keewi deƴƴeede, walla wonnduɓe e mum ina keewi welsindaade-ɗe. Ngam ɗum ɓura laaɓde, en njaɓɓoto e jonnde men ndee hannde, Dr Binta Ramata BA, ko cafroowo rafiiji hakkile woni e farayse psychatre. Omo anndina en e hol tuma neɗɗo oo haani hulde wonannde cellal hakkille mum ?
Show more...
3 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
E nder falnde Podoor, sukaaɓe heewɓe ina ngonnda e rafi ɓooƴe sabaabu nde ñawu "bilharziose"
En njokkat e yeewtude haa jooni e ngu ñawu "bilharziose" nde tawno engu jaali sanne e nder gure dowri bannge rewo Senegaal. E nder yoga e ɓesnguuji, ñawu nguu wonti caɗeele muusɗe. Ngu yahi haa ngu jibinani ɓeen sukaaɓe, wonnduɓe e maggu, ñabbuuli goɗɗi hono ñawu ɓooƴe woni e ko wi’etee e ɗemngal farayse "Insuffisance renale". Ko ɗeen caɗeele njeewtaten e oo altine hannde 06 lewru 10ɓuru hitaande 2025 e nder ndee toɓɓere ɗimmere ko faati e ñawu "bilharziose". Eɗen ɗoo hannde e nder wuro, wi'eteengo Guede Santier. Njeewtidten  ko e Assane Mandiaye DIOP, ɓiyiiko ɗañɗo duuɓi 14 wonnduno ko e bilharziose caggal ɗum wontaniimbo rafi ɓooye
Show more...
3 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
"Bilharziose" ko ñawu heɓateengu e beeli ndiyam, engu teska e nder yoga e gure e nder falnde Podor
Yeewtere men Cellal Ko Ngallu, nawi en hannde ko to Thille Boubacar e Thiangaye. Ɗee gure ɗiɗi no tawe e nder falnde Podor, diiwaan Saint-Louis, rewo Senegal. Ina teskaa ɗoon ñawu wi’eteengu "bilharziose", nde tawno ɗeen gure ina ɓatti walla ina takki maayo. Ñawu nguu noon ɓuri teskeede ko e sukaaɓe e yimɓe golloɓe e majje walla ɓulli ndiyam. Hay so tawi no waɗe oorngal jeertino e sahaa kala ngam haɓaade e reentinde nguu ñawu "bilharziose", engu jokki. Holko waɗi ɗum? Holno yimɓe ɓee kaani reentiraade nguu ñawu? Ko ɗum woni ko njeewtuten hannde e Cellal ko Ngallu. Ngadotoɗen jaɓaade ko Adama Sy, suka taweteeɗo e nder wuro Thille Boubacar, gonnduɗo e nguu ñawu "bilharziose", wonndude e neene makko Adama Sall. Nguu ñawu kadi, ina jaali to Thiagaye, ɗo woɗɗaani Thille Boubacar. Toon en njiydii e Dr BA.
Show more...
3 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Rewɓe sowiiɓe e nder nokkuuji dowri ɗii ina keewi heɓde caɗeele e sahaa jibinugol maɓɓe
Jibbinde ko huunde saɗtunde, teeŋti noon e nder yoga e gure dowri. Hakkunde ŋakkeende safrooɓe wi’eteeɓe, ŋakkeende cuuɗi cafrirɗi kaanuɗi, nawde ŋarwuɗo oo gila e law to cuuɗi cafrirɗi gooɗɗi mawɗi payodinɗe, haa e tawa sarɗiiji cellal ɗoftaaka ekn..., rewɓe sowiiɓe ɓee ina ngonndi e fayre mawnde. Holno ɓee rewɓe nguurdi e ɗee caɗeele? Ko e nde toɓɓere njeewtuten hannde e Cellal ko Ngallu.
Show more...
3 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
[Taskaram pillitaaɗo] - Ɓittaare hakkile walla wonki ina waawi battinde e cellal ɓanndu e neɗɗo oo
"Stress" ma mbi'en ɓittaare wonki walla cañol,  ko huunde ndee heewɓe keewi woytaade e nguu jamaanu. Won heɓooɓe ɗum e nder golle mumen, woɓɓe ko ɓesnguuli mum en woni sabaabu majjum e dow  maɓɓe, won hen ko baasal jiiɓii hakkilaaji mumen. Mboni kala, ina jogii ko wonani ɗum stress.
Show more...
3 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
Toɓɓere Cellal Ko Ngalu hannde ko ñabbuuji keewɗi jeebaaɗi, innirteeɗi "Maladies Tropicales Négligées"
Banndiraaɓe sehilaaɓe heɗotooɓe RFI Fulfulde e rewindiiɓe yeewtere Cellal ko ngalu, on calminaama, on manaama. Bisimilla mon e ndee toɓɓere hesere. Hannde altine, 8 lewru 9ɓuru, en njeewtat e ɗiin ñabbuuli keewɗi kono jebaaɗi, ɓurɗi waawde teskeede e nokkuuji dowri ɗii, ɗi mbi’etee e farayse ko Maladies Tropicales Négligées.Holko woni ɗiin ñabbuuli? Holno ɗi kaɓortee? Mbele ko ɗi daaɓooji?Maa en keɓ heen faamamuya jooni, yahdude e koɗo men woni Doctoor Aamadu Daay JALLO, ko kumpitiiɗo ɗii ñabbuuli 
Show more...
4 months ago
10 minutes 1 second

Cellal Ko Ngalu
Taskaram men hannde no yeewti ko faati e ñalɗi fedde "Consortium VGO" ngam waajaade rewɓe alhaali cellal maɓɓe
Fedde innirteende Consortium VGO, haɓoore e caɗeele ɗe yoga e rewɓe kawrata e sahaa nde ɓe cafrotoo safaruuji paatuɗi e terɗe maɓɓe, yuɓɓinii ñalɗi nayi hirjino. Ɗiin ñalɗi njuɓɓina ko to Rufisque, Bargny, Sangalkam e Yenn (leyɗe e nder Dakar). Ñeeñal mawngal waɗaama e ɗiin ñalɗi, gila jime, ngamri, mogooji, haa e jeewte. Faandaare ndee ko yo rewɓe ɓee teddinee e nder cuuɗi cafrirɗi.
Show more...
4 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
[Taskaram pillitaaɗo] - Jokken e yeewtude e ko faati e ñawu kanseer: hol caɗeele ɗe wonnduɓe e nguu ñawu kawrata?
 En njokkat haalde hannde kadin e alhaali ñawu kanseer e nder Afrik.Caggal nde neɗɗo tinni omo wonndi e ñawu kanseer, hare tiɗnde no fadii mo, wonannde heɓde safaare. E bannge gooto ko keɓgol cafaaje, gila e ko wi’ete ko simiyoterapi, rajoterapi, opereeji e safareeji goɗɗi keewɗi… heewɓe keɓaani waɗde ɗum sabu ŋakkeende kaalis.
Show more...
4 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu
[Taskaram pillitaaɗo] - Ko holɗiin nooneeji/fannuuji "Cancer" ɓuri teeŋtude e nder Afrik? Dokteer Deme no sifonoo en
Hannde 17 nduu lewru 2ɓuru njeewtaten ko e alhaali kanseer, nguu ñawu no teskaa hannde e nder winndere ndee kadi no heewi nooneeji e tee no waawi heɓde neɗɗo kala. E nder Afrik, nooneeji kanseer ɓurdi teskeede ko : kanseer rennga (col de l’uterus), kanseer heeñere, kanseer enndu, kanseer prostate... Kono, yimɓe ɓee ina njeebi nguu ñawu ndee tawno ɓe njahta ƴeewtoyaade ɓalli maɓɓe gila e law, tee heɓde cafaaje ñawu ngu kadi wona ko weeɓi e nder duunde nde.
Show more...
4 months ago
10 minutes

Cellal Ko Ngalu

Wuurugol e dow cellal e jam e aafiya, ko faale neɗɗo kala. Nokku  to o woni fuu e nder dunuyaaru. Rama JALLO, jaɓɓoto e nder kaa taskaram, hertiyankooɓe cellal ngam yewtidude e maɓɓe alhaali ñawndiigu. Nawnuɓe e nawnuɓe selli e gollooɓe e fannu cellal, fuu aran ɗoo seeditoo e nder ndii njuɓɓudi.

Faandaare: Ko anndingol jamaa suudu baaba holno faddortee walla rentortee ngam ɓe waawa wooraade e danndude ko’e maɓɓe. Ko hollitugol e faamingol ɓe hakkeeji maɓɓe e noone no ɓe ñawndorta.

Taskaram kaa no keɗee e goorol (en direct) altineere kala e njamdi 8 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU). Himo waawaa keɗiteede e taalaataare kala e njamndi 17 silmaaji 50 Yonta Kuuɓal (TU).

Hiɗon waawi  tawtoreede e jeewte amen ka tonngoode WhatsApp: 00 221 76 644 12 72

Hiɗon waawi kadi  jokkaade hello RFI FULFULDE ka Facebook e ka Twitter.

Foofo mon, bismilla mon e tooli mon e keewal.