Gram kulture je podcast o kulturi - od pop fenomena, biznisa i medija do društvenih trendova i umjetničkog tržišta.
Istražujemo kako kultura i društvo međusobno utječu jedno na drugo.
Razgovaramo s osobama koje svojim idejama, radom i stavovima čine naš svakodnevni kulturni prostor zanimljivijim.
Slušajte Gram kulture i upoznajte ljude koji stoje iza najzanimljivijih kulturnih promjena i inspiracija.
Gram kulture je podcast o kulturi - od pop fenomena, biznisa i medija do društvenih trendova i umjetničkog tržišta.
Istražujemo kako kultura i društvo međusobno utječu jedno na drugo.
Razgovaramo s osobama koje svojim idejama, radom i stavovima čine naš svakodnevni kulturni prostor zanimljivijim.
Slušajte Gram kulture i upoznajte ljude koji stoje iza najzanimljivijih kulturnih promjena i inspiracija.
Tko stoji iza onog glasa koji vas uvjerava da kupite najnoviji automobil ili probate novu šampon za kosu?
U novoj epizodi našeg podcasta, ušli smo u svijet glasovne glume, kako neki kažu, "voice overa". S nama je Katarina Moškatelo, jedna od najprepoznatljivih glasova koje čujete oko sebe.
Bacite uho, Katarina je puna informacija i savjeta.
Jedan od najpoznatijih brendova pop kulture, MTV, krajem godine odlazi u povijest. Iako je zadnjih godina izgubio auru, ostavština MTV-a je velika, ali njegovo gašenje ipak neće imati ni približan utjecaj na društvo kao što je to imalo njegovo postojanje. U goste nam je stigao Bojan Mušćet, novinar, urednik, publicist, književnik, glazbenik, glazbeni kritičar i vlasnik 3 Porina: za uređivanje kompilacija Arsena Dedića i Ive Robića te reizdanje prvog albuma Laufera.
Bojan živi glazbu, pripadnik je MTV generacije, i nije bilo boljeg povoda da ga pozovemo :)
Uhvatili smo Nicka Colgana prije početka sezone u Tisnom. Pričali smo kako je sve počelo, o Gardenu koji je promijenio festivalsku i party scenu u Hrvatskoj i naravno, možete saznati i što se sprema ove godine. Nicka ne treba puno predstavaljati. Čovjek kojem se svidjelo što je vidio kad je došao tu i ostao je. Prije 20 godina njegova priča je započela u Petrčanima kod Zadra sa prvim Garden festivalom i ispisao je festivalsku povijest. Festival je od samog početka postao jedna od najljepših hrvatskih razglednica o kojoj su pisali Guardian, BBC, CNN, Daily mail, DJ mag i mnogi drugi svjetski mediji.
Freeda Nera Immortelle (FNI) umjetničko je ime pod kojim djeluje multitalentirana umjetnica, glumica i pjevačica Nera Stipičević. Javnost je Neru upoznala 2003. u talent show-u Supernova i već tada je svojom karizmom osvojila publika i dala do znanja da je tu da ostane. I ostala je.
Uz rad u kazalištu Komedija, Nera se razvijala u raznim pravcima, a kroy umjetnost i pisanje tražila je odgovore na svoja pitanja.
Ako ćemo Neru opisati jednom rječju, to je Autentičnost.
S Nerom smo pričali o umjetnosti, upoznavanju sebe i procesima kroz koje je prolazila.
Mangroove godinama hrani publiku svojim koktelima soula, funka, jazza i popa, a kraj ove godine obilježiti će koncertom u zagrebačkom klubu Boogaloo, 7. studenog 2025. i tada će publici predstaviti svoj novi album.
Željka Veverec, dobro poznati vokal benda i polovica Mangroove-a uz Tonija Starešinića, i izvan benda (kao i Toni :)), gradi svoju solo karijeru pod imenom Je Veux.
Glazbeni sladokusci su početkom godine konačno dočekali i njihovu suradnju sa Mayalesima na pjesmi Komad neba.
Novi album se kuha i dok čekamo kako će nam ovaj put upakirati svoje omiljene elemente svemira i ljubavi, razgovarali smo sa Željkom o procesu stvaranja, što sluša, kako se snalazi u vremenima kad glazbu možemo doslovce slušati i na svom satu, što je stalno vraća glazbi da se s njom bavi i postoji li neki stage gdje bi htjela teleportirati Mangroove :)
U 35. epizodi podcasta ugostili smo stand-up komičarku Marinu Orsag.
Marina je širom regije i Europe ostvarila tisuće i tisuće nastupa i osvojila razne nagrade.
Jedna je od začetnica ove dinamične scene, a svojim mentoriranjem omogućila je stand-up comedy karijeru za preko 20 komičara. Ove godine obilježava velikih 20 godina karijere. Njezin jedinstveni stil, koji kombinira osobne anegdote s kritikom svakodnevnog života, postao je prepoznatljiv i uspjela je izgraditi dugotrajan trag na pozornici.
Razgovarali smo s Marinom o počecima, ima li strahove da se publika neće smijati, koje fore prolaze, kakva je granica između humora i vrijeđanja...
Ma o svemu smo pričali. :-)
Ugostili smo Davora Vinczea, jednog od tri umjetnička ravnatelja Muzičkog biennala u Zagrebu.
Ovaj skladatelj suvremene glazbe inspiriran tehnologijom i znanstvenom fantastikom, specijalizirao je elektroničku glazbu na institutu za glazbena istraživanja Ircam u Francuskoj.
Ovogodišnji Muzički biennale Zagreb održat će se od 5. do 12. travnja i prvi put program su osmislila čak trojica umjetničkih direktora. Novost je drugačiji fokus – underground i klupska scena, održat će se 20-ak programa, a nastupit će umjetnici iz 30-ak zemalja.
Vincze je 2014. godine osnovao međunarodni festival suvremene glazbe Novalis. Od 2023. godine jedan je od umjetničkih ravnatelja Muzičkog biennala Zagreb. Vinczeova djela objavljena su u izdanju kuće Maison ONA u Parizu.
Godine 2023. završio je umjetnički studijski boravak na Sveučilištu Emory u Atlanti. Njegovo djelo "XinSheng" je 2024. godine izabrano za produkciju Noperas! u Njemačkoj, a nova, proširena verzija pod naslovom "Freedom Collective" premijerno je izvedena u brojnim dvoranama u Njemačkoj.
Iva i Gloria, dvije glumice i TikTok senzacija. Njihovi duhoviti skečevi nasmijavaju publiku, a teme nalaze svugdje oko sebe: prijatelji, društvo, mame, prijateljice, gospođe, iznajmljivačice apartmana… Njihovi najgledaniji skečevi doseću preko milijun pregleda. Uhvatili smo Ivu i Gloriu pred premijeru njihove predstave Iva & Gloria koja je bazirana na njihovim TikTok skečevima. Komedija se smatra dobrim zezanjem i lakom formom ali komedija je daleko od toga. Razgovorali smo o izazovima koje imaju kao slobodne umjetnice, kako rade skečeve, koliko im vremena treba, pišu li scenarij, gdje nalaze inspiraciju…
Arijana Lekić-Fridrih, redateljica, scenaristica, umjetnica i aktivistica, u svom umjetničkom radu bavi se položajem marginaliziranih skupina.
S Andreom Kaštelan napravila je multimedijalni projekt “Od5Do95” u kojem djevojčice, djevojke i žene govore o tome što znači biti žena u našoj zemlji, a od prosinca 2022. svake prve subote u mjesecu stoji nasuprot moliteljima i ukazuje na nasilje prema ženama u društvu.
Umjetnici su glas društva i progovaraju za one koji ne mogu dobiti priliku izraziti svoje mišljenje i stavove.
Oni su često korektiv društva i političara. Aktivizam u umjetnosti otvara rasprave o važnim temama koje bez umjetnika ne bi dobile prostor.
Marjan Alčevski je scenarističko ime koje se zadnjih godina jako puno spominje. Pisac je prve HBO serije iz naše regije, Uspjeh, a radio je na serijama Šutnja i Sablja. Kakav je scenaristički posao? Razmišlja li o gledateljima dok piše? Kako istražuje za seriju koja se temelji na istinitim događajima? O TV produkciji, pisanju i serijama iz regije poslušajte u podcastu.
Ugostili smo Davorku Begović, kustosicu poznate zagrebačke udruge KONTEJNER koja djeluje od 2002. godine. KONTEJNER iza sebe ima preko 120 izložbi, performansa, radionica, predavanja, kao i suradnji sa stranim i hrvatskim umjetnicima, filozofima, inovatorima i teoretičarima.
Nakon više od 20 godina uspješnog djelovanja u zemlji i inozemstvu na suvremeno-umjetničkoj i kulturnoj sceni, KONTEJNER I biro suvremene umjetničke prakse dobio je konačno i svoj prostor u rujnu prošle godine.
To je i velika stvar za nezavisnu scenu koja raste i koja je odavno izašla iz okvira malih okupljanja.
Kako se KONTEJNER bavi suvremenom i eksperimentalnom umjetnošću, zaronili smo i mi u temu o kojoj se ne priča puno, a saznali smo da je eksperimentalna scena u Hrvatskoj prilično živa.
Karakteristike eksperimentalne umjetnosti pa tako i eksperimentalnog zvuka su te da one istražuju, nude nova rješenja, daju nove ideje, analiziraju, uključuju nove načine rada, nove materijale i nove medije.
U prirodi umjetnosti je da istražuje nove načine izražavanja.
Davorka Begović diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i zadnjih 15 godina aktivno radi na području glazbe. Bila je umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC, u sklopu KONTEJNER-a vodi međunarodni projekt Re-Imagine Europe, eksperimentalno zvučno događanje Gibanja. Objavljuje kritike i članke i vanjska je predavačica kolegija Zvuk kao likovni izraz na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Lana Cavar, hrvatska je dizajnerica sa impresivnom listom projekata grafičkog dizajna. Dizajnom se bavi od 1997. kad je s Irom Payer osnovala studio CavarPayer koji je bio prepoznat po radovima iz područja kulture.
Lana je osim u Hrvatskoj, radila u Europi i Sjedinjenim Državama.
U suradnji sa dvjema američkim kolegicama, Danielle Auber i Natashom Chandani, objavila je arhitektonsku publikaciju “Thanks for the View, Mr. Mies”, koja se bavi stambenim kompleksom Lafayette Park u Detroitu, a s kolegicom Narcisom Vukojević radila je na projektu Iskopavnanja gdje su se bavile naslovnicama knjiga i dizajnu znakova različitih subjekata.
Surađivala je s institucijama popur Muzeja suvremene umjetnosti u Detroitu, MoMa u New Yorku i HAU Hebbel am Ufer u Berlinu.
Vlasnica je i nagrade za najbolji grafički dizajn za hotel Adriatic u Rovinju i Nagrade za izvrsnost ICO-D Excellence Award za vizualni identitet sezone 2014-/16 Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Dizajn je tu da nas tjera da propitujemo, razmislimo i svuda je oko nas. Od kino ulaznice i kutije cornflakesa na polici trgovine pa sve do logotipa na volanu auta i knjiga koje čitamo.
Mi smo svašta saznali o dizajnu. Kako se razvijao od 90-ih do danas i koliko utječe na društvo.
Psihologija odijevanja proučava kako oblačenje i moda utječu na ljude. Neka istraživanja su pokazala da način na koji se odijevamo, može promijeniti i način na koji razmišljamo. Psihologija odijevanja je kompleksna i ulazi u kulturu, neuroznanost, seksualnost ... Moda zadnjih godina briše i rodne stereotipe i mijenja društvo.
Pričamo o kulturi odijevanja i modi kao umjetnosti.
Utječu li danas filmovi i serije na modne trendove? Kako dizajner dolazi do onog trenutka kad kaže: ovo će se nositi ove sezone? Što je stil?Je li moda umjetnost? Puno smo saznali od našeg gosta Nenada Korkuta, modnog znalca koji prati i živi modu.
Uoči Zagreb film festivala koji se održava od 4. do 11. studenog, razgovaramo sa njegovim osnivačem i direktorom, filmskim producentom Borisom T. Matićem. Borisa je teško zaobići kad razgovaramo o filmu i filmskim festivalima. Jedan je od osnivača Motovun film festivala, a film Danisa Tanovića, napravljen u koprodukciji sa Borisovim Propeler filmom, bosanskohercegovački je kandidat za 97. nagradu Oscar. Sa Borisom razgovaramo o izazovima organizacije filmskog festivala, kakav je danas hrvatski film, pomažu li našoj kinematografiji snimanja stranih serija i filmova u Hrvatskoj i kako bira filmove za festival.
Clubbing na globalnoj razini proživljava teške dane. Klubovi se zatvaraju, a sve ih se manje otvara. Najčešći razlozi su visoki troškovi održavanja. Clubbing se mijenja i u kojem će smjeru ići, teško je reći.
Nightlife Association je zabilježio podatak da je oko 6500 američkih noćnih klubova ili skratilo radno vrijeme ili zatvorilo zauvijek svoja vrata. Broj noćnih klubova u Britaniji pao je s 3.144 u 2005. na samo 1.733 deset godina kasnije - pad od 45%.
U prosjeku se u Velikoj Britaniji svaka dva dana zatvara jedan klub i tim tempom do 2030. godine neće ostati nijedan.
Navike generacije Z su potpuno drugačije od onih generacije X. Istraživanja pokazuju da su puno manje skloni alkoholu, a 39% mladih između 18 i 24 godine uopće ne pije i preferiraju kućna druženja koja su im jeftinija.
Je li elektronska glazba izgubila dominaciju i može li se vratiti malo starog sjaja clubbinga s kraja 90-ih i početka 2000-ih?
Razgovaramo sa Tenom Šarčević, urednicom na portalu glazba.hr i organizatoricom konferencije Rejvitalizacija koja će se održati u zagrebačkom Aquariusu u subotu, 21.9.
Lana Deban i Ljubica Letinić stoje iza projekta ‘Book & Zvook’. Book & Zvook prva je mobilna aplikacija za slušanje knjiga na hrvatskom i sličnim jezicima u kojoj možete pronaći djela domaćih, ali i svjetskih autora. U svojoj digitalnoj biblioteci nudi i lektirne naslove za osnovnoškolce i srednjoškolce. Njihovu aplikaciju preuzelo je više od 30.000 ljudi, a knjige se slušaju po cijelom svijetu.
Audioknjige su u posljednjih nekoliko godina zavladale svijetom – najbrže su rastući medij globalne izdavačke industrije i tvore tržište vrijedno više od nevjerojatnih pet milijardi dolara. No, unatoč tome, do prije samo pet godina, audioknjiga na hrvatskom jeziku nije bilo. Sve dok se Ljubica Letinić i Lana Deban, bivše kolegice s Hrvatskog radija, nisu dosjetile ispuniti tu prazninu na domaćoj književnoj sceni i osnovati platformu book&zvook.
Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije - liječnici, političari, treneri, kuhari - postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, trguju li celebrityji svojom intimom... o svemu ovom razgovaramo sa etnologom i znanstvenikom Ozrenom Bitijem, autorom nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije "Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način". Ozren Biti diplomirao je komparativnu književnost i sociologiju. Zaposlen je u Institutu za etnologiju i folkloristiku na mjestu višega znanstvenog suradnika. Od 2024. godine voditelj je projekta “Prekarna kultura i budućnost rada”. Njegovi znanstveni interesi kreću se u području kulturalnih, medijskih, sportskih i celebrity studija, a vezani su i uz antropologiju rada, etnologiju svakodnevice, sociološku i književnu teoriju.
Popularizacija kvizova potiče ljude da više istražuju i da više toga znaju. S našom gošćom, lovkinjom HRTovog kviza Potjera razgovaramo kako je krenula u kvizaške vode, gdje nalazi znanje, kako se snalazi u situacijama kad nije sigurna zna li odgovor, koja joj je najslabija karika i smatra li da kvizovi utječu na opće znanje u društvu.
Kviz je prvi put stekao popularnost na američkom radiju 1930-ih kao program za sudjelovanje publike. Jedan od njegovih prvih uspjeha predstavljao je impresivni Doctor I.Q. koji je zasipao pitanjima pojedince u studijskoj publici i nagrađivao ih za točne odgovore srebrnim dolarima.
Američka televizija je ranih 1950-ih dodatno povećala njegovu popularnost. Umjesto robnih nagrada koje su dobili izvrsni radijski natjecatelji, televizija je koristila velike novčane nagrade. Pokazatelj kvantnog porasta bila je eskalacija od najveće nagrade jednog radijskog programa, 64 dolara na Take It or Leave It, do spektakularne glavne nagrade The Question od 64 000 dolara na televiziji.
Era televizijskih kvizova s velikim novcem započela je 1955. Što toliko gledatelje privlači kvizovima?
Dokumentarna serija Betonski spavači u svoje tri sezone razvila je priču o odnosu arhitekture i promjenjivog društvenog konteksta na teritoriju koji je nekada objedinjavala Jugoslavija. Serija je fokusirana na arhitekturu i urbanizam nastao u socijalističkom periodu koji su obilježeni idejom nesebičnog društvenog doprinosa i optimističnom vjerom u bolju budućnost. Iako je serijal imao neatraktivan termin emitiranja na javnoj televiziji, nije zaobišao gledatelje i postao je serijal o kojem se priča.
Nagrađivani arhitekt i jedan od autora Betonskih spavača, Maroje Mrduljaš, otkriva nam kako vidi urbanu kulturu danas. Kakva je sudbina turističkih mjesta i gradova? Kako je došlo do toga da smo zagušeni u gradskom kaosu i kolapsu i na što će za 10ak godina ličiti prostori koji se danas betoniraju, devastiraju i mijenjaju izgled prekomjernom gradnjom?
Pisac, dramaturg, književni i kazališni kritičar i novinar Srđan Sandić je kroničar vremena bez kojeg ne može proći nijedan kulturni događaj, pa tako ni naš podcast ne može proći bez njega.
Do sada je objavio S(i)nu bez s(i)nova, knjigu razgovora s autoricama Književne večeri sa Srđanom Sandićem i knjigu Vrati se i kaži zbogom s Raphaëlle Oska.
Sa Srđanom smo razgovarali o kulturi i nekulturi, što nam u kulturi fali, je li mit da ljudi ne idu u kazalište, može li se u kulturi napraviti nešto ako nisi vojnik sreće… Duhovit i netipičan “kulturnjak” na svoj je način i pokušao dati odgovore