Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.
Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.
Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.
Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević sa University College London.
O Trumpovoj Americi govori Nicholas J. Cull sa Sveučilišta Južne Kalifornije. Kako je američka vanjska politika postala prvenstveno alat za domaće potrebe, kako mladi reagiraju na promjene, može li sustav izdržati korupcijski pritisak i što bi mogli donijeti izbori sljedeće godine?
O razlozima zbog kojih je Europski parlament odbio prvi prijedlog višegodišnjeg proračuna EU i o tome zašto je važno da europska sredstva budu i dalje dostupna manje razvijenim regijama razgovarali smo sa Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom kluba EPP-a u Parlamentu i šefom radne skupine EPP-a za proračun. Mureșan je komentirao i ruske hibridne napade na demokraciju u njegovoj rodnoj Rumunjskoj.
Povjesničar Hrvoje Klasić govori o odnosu Hrvatske prema antifašizmu, neiskrenosti hrvatske desnice koja se nije uspjela odmaći od antisrpstva, mladima koji ne znaju dovoljno o prošlosti i Plenkovićevom kockanju s budućnošću zbog želje da kontrolira kompletnu desnicu.
O pritiscima na Međunarodni kazneni sud, mračnoj slici svijeta ukoliko se uruši međunarodni pravni predak, budućnosti Europske unije i Hrvatskoj koja propušta prilike pozicionirati se na svjetskoj sceni govori Iva Vukušić, profesorica sa Sveučlišta u Utrechtu.
O hrvatskom proračunu za 2026. godinu, njegovoj realnosti, njegovoj pretjeranoj oslonjenosti na europska sredstva i onome što on donosi građanima razgovarali smo s Josipom Ticom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednikom Gospodarskog savjeta SDP-a. Propuštena je prilika da se sredstva iz europskog NPOO-a iskoriste za oporavak zemlje, tvrdi Tica.
Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.
Otvorena pisma možete pročitati na ovim linkovima:
https://uha.hr/obracanje-zastupnicima-hrvatskog-sabora-zupanima-gradonacelnicima-i-nacelnicima-povodom-prijedloga-novog-zakona-o-prostornom-uredenju/
https://uha.hr/otvoreno-pismo-kome-ne-trebaju-natjecaji/
Vojnopolitički analitičar Robert Barić analizira za Ideje stanje na ukrajinskim bojištima, ruske planove i realne mogućnosti te ukrajinsku taktiku mijenjanja prostora za vrijeme. I Ukrajinu i Rusiju muči korupcija koja bi mogla odrediti rasplet ovog rata.
Iako je politički pragmatizam HDZ-a logičan, Plenković je napravio više grešaka, smatra sociolog i politički analitičar Dragan Bagić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da u Hrvatskoj danas treba braniti pluralnost društva i rješenje vidi u eliminaciji nejasnoća iz Ustava i zakona.
O novim pravilima za napredovanje hrvatskih znanstvenika, o višku visokoobrazovnih institucija i zagušenju nekim dvojbenim programima, o programskim ugovorima koji veliku odgovornost prebacuju na znanstvene institucije i o mnogim drugim vrućim temama iz znanosti govorio je zadarski rektor i Predsjednik Rektorskog zbora, zadarski rektor Josip Faričić.
Što očekivati od Torcidinog prosvjeda, zašto mainstream Hrvatska okreće glavu kad stradavaju male skupine, zašto će najveća posljedica Plenkovićeve ere biti uništene institucije? Za Ideje.hr govori novinar i pisac Jurica Pavičić.
Politički analitčar Luka Ignac analizirao je upravo održane izbore u New Yorku, Virginiji, New Jerseyu i Kaliforniji. Što za Demokrate znači njujorška pobjeda muslimanskog useljenika iz Ugande, promotora priuštivog stanovanja kojeg Trump naziva komunistom? A što za demokraciju SAD-a znači javna potpora birača u Kaliforniji gerrymanderingu?
Uoči godišnjice pogibije 16 građana u padu nadstrešnice Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u godinu dana prosvjeda, osveti režima Aleksandra Vučića i političkoj budućnosti Srbije razgovarli smo s Dinkom Gruhonjićem, novinarom i profesorom Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Profesor Gruhonjić osobno je na meti srpskih tabloida, i kaže da je svjestan da je situacija vrlo opasna.
Zahvaljujemo N1 Srbija na ustupljenom materijalu.
Oporba se opustila nakon uspjeha na rujanskim lokalnim izborima, a Milei shvatio da je situacija opasna. Kontroverzni libertarijanski predsjednik države, koji ratuje protiv kulture i obrazovanja, na izborima za dio Kongresa i Senata pojačao je svoju parlamentarnu grupu. I dalje nema većinu, ali ima načina zaobići oporbu. Je li sada nezaustavljiv, pitali smo profesoricu Nikolinu Židek sa IE Universityja u Madridu.
Žele li nešto izboriti u pregovorima s Vladom, poslodavci se najprije moraju dogovoriti s radnicima, kaže Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Upozorava da nas čeka dugo razdoblje inflacije koja je, kao i 80-tih, strukturna. Posljedica je loše i neinovativne strukture gospodarstva, a zbog nje se država, kao i čovjek koji mora raditi s povišenom temperaturom, odriče važnih ciljeva, i to na štetu građana.
Na koji način populisti i radikalni desničari ugrožavaju liberalnu demokraciju, zašto griješe konzervativci koji ih prihvaćaju za partnere, ali i zašto populiste ne treba isključivati ili zabranjivati? Profesorica švedskog Sveučilišta u Uppsali Anthoula Malkopoulou upozorava da su populisti izrasli na stvarnim problemima građana, i da se društva moraju uhvatiti u koštac s tim problemima. U međuvremenu, predlaže obavezno glasanje kao recept za ublažavanje pritiska desnih populista.
How do populists and radical right-wingers threaten liberal democracy, why are conservatives mistaken in accepting them as partners, and why populists should not be excluded or banned? Professor Anthoula Malkopoulou of Uppsala University in Sweden warns that populists have grown out of the real problems of citizens, and that societies must grapple with these problems. In the meantime, she suggests compulsory voting as a recipe for mitigating the pressure of right-wing populists.
S novim dekanom Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti u Osijeku Tomislavom Vinkovićem razgovarali smo o praznim studentskim klupama i mladima s drugih kontinenata koji bi htjeli u njih, poljoprivrednom biznisu bez prave financijske potpore i (ne)adekvatnoj državnoj reakciji na afričku svinjsku kugu.