Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?

Gost Hrvoja Klasića u 52. epizodi Kontrapovijesti je politolog i publicist Čedomir Višnjić, a razgovaraju povodom 150. godišnjice rođenja Svetozara Pribićevića, jednog od najznačajnijih političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj koji je u početku zagovarao unitarističku Jugoslaviju, a kasnije bio blizak suradnik Stjepana Radića i najoštriji kritičar diktature kralja Aleksandra Karađorđevića.

Gost Hrvoja Klasića u 53. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o Anti Starčeviću i pravaškoj politici. Kada je i kako Starčević dobio titulu "oca domovine"? Koja je razlika između njegove pravaške politike i narodnjačke politike biskupa Josipa Juraja Strossmayera? Bi li Starčević, unatoč romantičarskom nacionalizmu, u nekim stvarima mogao biti označen i kao liberal? Što je mislio o Srbima i drugim južnoslavenskim narodima? Tko je bio njegov nasljednik Josip Frank i zašto većina pravaških opcija 1918. pristaje na ujedinjenje u novu jugoslavensku državu? Kako se antisemitizam kod pravaša razvijao od Starčevića, preko Josipa Franka do onoga u ustaškom periodu? Zašto se novo pravaštvo od 1990-ih direktno vezalo uz ustaštvo?

Gost Hrvoja Klasića u 54. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o seljaštvu kao hrvatskom političkom pokretu i njihovom vođi Stjepanu Radiću. Kako se seljaštvo organizira u Hrvatsku seljačku pučku stranku, zašto ona iz pučke mijenja ime u republikansku, a kasnije samo u Hrvatsku seljačku stranku? Otkud geslo "Vjera u Boga i seljačka sloga" i kakav je bio odnos Stjepana Radića i njegovog brata Antuna prema kleru i sekularizmu? Na koje "guske" i na koju "maglu" je mislio Stjepan Radić u svojem čuvenom upozorenju iz 1918.? Jesu li braća Radić bila protiv udruživanja u Jugoslaviju ili su smatrali da ona treba počivati na određenom političkom modelu? Kako je došlo do njegove suradnje s vođom Srba u Hrvatskoj Svetozarom Pribićevićem i zašto je režimsko nasilje prema Hrvatskoj seljačkoj stranci eskaliralo do skupštinskog atentata u kojem je Stjepan Radić smrtno ranjen? Zašto je baš njegov sprovod bio najveći u povijesti Zagreba i Hrvatske?

Gost Hrvoja Klasića u 55. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Rade Ristanović s beogradskog Instituta za savremenu istoriju, a tema je pokret otpora u Beogradu nakon njemačke okupacije 1941. Kako je izgledala njemačka uprava u Beogradu i koje su se sve grupe našle na meti Gestapoa i lokalnog kolaboracionističkog policijskog aparata? Na koji način počinje otpor okupaciji, koje grupe u njemu sudjeluju i zašto su uvedene drakonske mjere kolektivnog strijeljanja za svaki napad na njemačku upravu i vojsku? Kakav je odnos ravnogorskog i komunističkog pokreta i zašto je nakon kratkotrajnog perioda suradnje došlo do žestokog neprijateljstva? Kako su izgledale komunističke diverzije i druge akcije u Beogradu i zašto ravnogorci prestaju s otporom? Što se događa s ravnogorcima nakon oslobođenja grada od njemačke okupacije?