Vladimir Arsenijević je pisac, publicista, prevodilac, urednik, muzičar i aktivista. U razgovoru sa Vlajsom smo uspeli da dotaknemo niz važnih tema vezanih za književnost, srpsko i regionalno društvo zadnjih 30 godina, raspad Jugoslavije, potrebu za aktivizmom i danas već kultni književni festival Krokodil. Već za svoj prvi roman "U potpalublju" dobio 1994. prestižnu NIN-ovu nagradu kao njen najmlađi dobitnik, do sada je ujedno jedini debi roman kojem je dodeljena ova nagrada. Knjiga je već nakon svog objavljenja dobila kultni status kao jedan od najboljih opisa života Beogradu tokom tragičnih devedestih godina. Prevedena je do više od dvadeset jezika (uključujući i češki). Prvi je deo tetralogije "Cloaca Maksima" koju čine još kasnije objavljeni romani "Anđela" (1997)/ "Ti i ja, Anđela" (2016), "Ka granici" (2018) i "Duhovi" (2023). Osim tetralogije je napisao još niz knjiga poput romana "Mexiko - ratni dnevnik" (2000), ilustrovanog romana "Išmail" (2004), omnibusa "Predator" (2008), "Let" (2013) i zbirke priča "Ovo nije veselo mesto" (2014) i antologije priča "Jugolaboratorija" (2009). Godine 2000. pokrenuo je izdavačku kuću Rende u kojoj je radio kao urednik do 2007. Osnivač je danas već legendarnog regionalnog književnog festivala Krokodil i istoimenog udruženja, koje se posvećuje projektima vezanim za poboljšanje društvene situacije u Srbiji i regionu. Organizator je raznih kulturnih manifestacija i zbirki humanitarnih pomoći (Ukrajina, Gaza). Tokom osamdesetih godina je svirao u punk bendovima "Urbana Gerila" i "Berliner Strasse".

Dalibor Sokolović radi kao vanredni profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Prvi je čovek kojeg sam sreo sa Balkana, potpuno me oduševio. A upravo tada je krenula čitava ova avantura. Dalibor predaje uglavnom slovački i poljski, ali veoma dobro poznaje više jezika. Svrstava se u sociolingviste, ima neviđeni talenat da zaista interesantno i povereno priča o razlikama između jezika. Ja lično Dalibora doživljavam kao poliglotu. U razgovoru smo (vazda) uspeli da pokažemo po čemu se razlikuju slovački i češki, koje su tendencije u razvoju južnoslovenskih jezika, kako se najbolje uči jezik, šta najviše nedostaje Srbiji da bi se bolje brinula o razvoju i širenju srpskog jezika i dodirnuli i mnogo drugih tema.

Stefan Arsenijević je poznati filmski reditelj, scenarista i profesor na Fakultetu dramskih umetnosti. Njegovi filmovi (A)Torzija, Ljubav i drugi zločini i Strahinja Banović uzeli bezbroj nagrada na nekoliko filmskih festivala. Već prvi film (A)Torzija se čak 2004. godine našao u najužem izboru za Oscara. U prijatnom razgovoru smo uspeli da dotaknemo niz zanimljivih tema vezanih ne samo za snimanje filmova, ali i drugih grana (ne samo) filmske industrije.

Improvizovani uvod približava domaćina podkasta RECI Jakuba Novosada, njegove motivacije i način otkrivanja zapadnog Balkana i ovdašnje kulture.