Dubrovnik i Dubrovačka Republika svjetski su poznati primjer malene aristokratske predmoderne države koja je svojom gospodarskom moći i diplomatskim utjecajem uvelike nadmašivala svoj uski teritorijalni opseg. Dubrovački trgovci i brodovi još od srednjega vijeka pa sve do kraja Republike bili su prisutni gotovo u svim lukama Sredozemlja, a njihove kopnene trgovačke rute sezale su duboko u europski kontinent sve do Carigrada i Budimpešte. Dubrovačka diplomatska mreža obuhvaćala je sva važnija središta onovremenog svijeta istovremeno prikupljajući informacije te stvarajući i osiguravajući povoljne uvjete za dubrovačke političke i gospodarske interese. U pozadini svih tih aktivnosti stajale su institucije vlasti Dubrovačke Republike koje su još od kraja 13. stoljeća shvatile važnost bilježenja informacija i njihova brižnog čuvanja. Rezultat tih stoljetnih nastojanja jest današnji Državni arhiv u Dubrovniku, ali isto tako ne manje važan Arhiv Dubrovačke biskupije, koji ove godine obilježava 20 godina od obnove arhiva. U tim arhivima, kao i u knjižnicama samostana franjevačkog i dominikanskog reda, brižno se čuva neprocjenjivo blago pisanih vrela važnih ne samo za povijest Dubrovnika i njegove okolice nego i za povijest Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, ali i Sredozemlja općenito. Zbog te važnosti Državni arhiv u Dubrovniku u veljači 2024. godine uvršten je na prestižni UNESCO-v popis „Memory of the World“/Sjećanje svijeta. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o bogatstvu dubrovačkih arhiva, a naši sugovornici su voditelj Odjela za zaštitu i obradu arhivskog gradiva – arhivskih fondova Dubrovačke Republike, francuske uprave i starijeg arhivskog gradiva Korčule do 1797., viši arhivist Zoran Perović i arhivar Arhiva Dubrovačke biskupije dr. sc. Antun Koncul.

Epizoda je premijerno emitirana 25. lipnja 2024. na HR3.

Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove. S druge strane veksilologija, a također se rabe pojmovi i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti. Također se smatra i granom suvremene primijenjene umjetnosti. Heraldička baština hrvatskog povijesnog prostora bogata je i raznolika i najneposrednije svjedoči o pripadnosti Hrvatske zapadnim kulturnim tekovinama. Ostavština je to plemićkih obitelji, gradova, povijesnih pokrajina, županija, crkvenih ustanova i pojedinaca. U posljednje vrijeme odnosno od devedesetih godina prošloga stoljeća interes za njezino istraživanje je porastao. Heraldički simboli i zastave mogu nam puno toga reći o pojedincima i društvenim skupinama koje ih koriste. Povijest nastanka pojedinih grbova i zastava također su odraz i trajno svjedočanstvo vrlo konkretnih političkih i društvenih procesa. Stoga u današnjim povijesnim kontroverzama razgovaramo o heraldici i veksilologiji kao pomoćnim povijesnim znanostima, a naš sugovornik je dr. sc. Željko Hemier, predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva.

Epizoda je premijerno emitirana 11. lipnja 2024. na HR3.

Primitivna tradicijska kordofona glazbala poput gusala ili tambure samice, prisutna su u gotovo svim civilizacijama. Uglavnom su imala ulogu izražavanja emocija, ali i prenošenja usmene tradicije neke društvene skupine, odnosno njezine nematerijalne baštine, od naraštaja do naraštaja, tvoreći tijekom vremena posebnosti koje ih razlikuju od drugih. Tambura, tradicijsko hrvatsko glazbalo prvo je koje je u našoj domovini prešlo iz tradicijskog i ruralnog u umjetničko i urbano pod utjecajem različitih povijesnih događanja na turbulentnoj povijesnoj pozornici. Tambura je višestoljetna pratiteljica hrvatske povijest, kao i neka druga kordofona glazbala poput mandoline. O povijesti hrvatskog kordofonog glazbarstva, s posebnim osvrtom na onu zagrebačkoga područja, razgovaramo s Jadranom Jeićem, autorom knjige „Fecit in Agram - Povijest zagrebačkog kordofonog glazbalarstva 19. stoljeća“.

Epizoda je premijernomemitirana 2. travnja 2024. na HR3.

Evlija Čelebi znameniti je osmanski putopisac koji je polovicom 17. stoljeća u više navrata i u različitim okolnostima proputovao velikim dijelom Osmanskoga Carstva. O svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama ili Putopis. Dugo se sumnjalo da je Evlija Čelebi uopće postojao jer do danas je pronađeno više inačica tog rukopisa i tek je krajem 20. stoljeća utvrđeno koji je od tih sačuvanih prijepisa najbliži Čelebijevom autografu. U svom djelu Čelebi govori i o hrvatskim i ugarskim krajevima koje je posjetio, a mnogi su istraživači informacije sadržane u njegovu djelu smatrali “neprocjenjivim blagom” dok su drugi pak otvoreno sumnjali u istinitost njegovih navoda. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o tome tko je bio Evlija Čelebi i kolika je vrijednost njegova Putopisa, a naš sugovornik je dr. sc. Anđelko Vlašić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Epizoda je premijernomemitirana 9. travnja 2024. na HR3.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 13.817 pripadnika albanske nacionalne manjine. Najviše Albanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Albanci su na područje hrvatskih povijesnih zemalja došli u nekoliko razdoblja. Veze između albanskog i hrvatskog naroda dugotrajne su i sežu duboko u srednji vijek, a prvi prostori dodira bili su na jugu istočno-jadranske obale. Od 18. stoljeća Albanci se naseljavaju i na području Slavonije, poglavito pod vodstvom biskupa Mihaela Summe. Jednako tako, poznata je i albanska zajednica u Arbanasima kod Zadra, koja je djelovala pod vodstvom biskupa Vicka Zmajevića. U široj javnosti ova zajednica poznata je pod imenom Arbanasi. O hrvatsko-albanskim odnosima nedavno je objavljena knjiga – zbirka znanstvenih radova naslovljena „Odabrane teme iz povijesti albansko-hrvatskih odnosa u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“, stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o hrvatsko-albanskim vezama na istočnoj jadranskoj obali, a naša sugovornica je autorica spomenute monografije dr. sc. Lovoraka Čoralić s Hrvatskog instituta za povijest.

Epizoda je premijernomemitiranan26. ožujka 2024. na HR3.