Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači svih povijesnih razdobalja od srednjega vijeka do suvremenosti osvrnuli na znanstvene spoznaje i javnu percepciju hrvatske državnosti i vladavine kralja Tomislava. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi završit ćemo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 30. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači osvrnuli na suvremene znanstvene spoznaje i javnu percepciju razdoblja prve polovice 10. stoljeća na hrvatskim povijesnim prostorima. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 23. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. Da bi se dostojno obilježila ova značajna obljetnica u Republici Hrvatskoj organizirano je mnoštvo kulturnih i znanstvenih aktivnosti, skupova, izložbi i tribina, poput milenijske izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu naslovljene „U početku bijaše Kraljevstvo“. U pogledu znanstvene diskusije, a na marginama te izložbe više javnih instituta i strukovnih organizacija 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar zajednički je organiziralo znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ na kojem se je kroz 12 izlaganja pokušalo sagledati suvremene historiografske spoznaje o vremenu vladavine kneza i kralja Tomislava te ujedno razmotriti percepciju toga vremena u javnom prostoru, popularnoj kulturi i obrazovanju. Iako je skup bio obljetničkog karaktera na njemu su iznijete neke vrlo zanimljive i pomalo kontroverzne nove spoznaje, te ćemo stoga u sljedeće tri epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove izlaganja iznesenih na znanstveno-stručnom skupu „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“.Epizoda je premijerno emitirana 16. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Prva Katančićeva znanstvena rasprava Dissertatio de columna miliaria ad Eszekum reporta, objavljena u Osijeku 1782. godine, ujedno je i prva arheološka rasprava u Hrvatskoj. Zbog te rasprave o rimskom miljokazu Katančiću je pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Nadalje, Katančić je načela klasicističke poetike primjenjivao u svojim latinskim i hrvatskim pjesmama, pa je stoga Matko Peić Katančića proglasio glavnim predstavnikom hrvatskog književnog klasicizma. Na taj su se način filolog, pjesnik i teolog spojili u jedno u osobi Matije Petra Katančića, pogotovo ako se uzme u obzir njegov rad na prijevodu Biblije na hrvatski jezik. Sam Katančić nije doživio objavljivanje svoga prijevoda Biblije, koji je tiskan u Budimu 1831. godine i kao takav ušao u kulturnu povijest Hrvatske kao prvi cjelovito objavljeni prijevod Biblije na hrvatski jezik.Upravo zbog svih tih Katančićevih zasluga Grad Valpovo i Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Slavonskoga Broda od 2019. godine zajednički organiziraju u Valpovu kulturno-znanstvenu manifestaciju „Dani Matije Petra Katančića“. Ovogodišnjim Katančićevim danima od 16. do 18. listopada 2025. obilježena je 200. godišnjica smrti Matije Petra Katančića, a manifestacija je imala formu znanstvenoga skupa s nizom izlaganja istaknutih znanstvenika. Skup je otvoren s čak dva plenarna izlaganja dr. sc. Dinka Šokćevića i dr. sc. Roberta Skenderovića, koji su govorili o povezanosti i važnosti Katančićeva djelovanja ne samo za hrvatsku nego i za mađarsku kulturnu povijest. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove iz ovih plenarnih izlaganja posvećenih pomalo zaboravljenom i svakako zanemarenom hrvatskom eruditi Matiji Petru Katančiću.Epizoda je premijerno emitirana 2. prosinca 2025. na HR3.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Ova verzija razgovora o generalu Maksimilijanu Čičeriću nije ranije objavljena na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. studenog 2025. na HR3.

Velikom dijelu zagrebačke i hrvatske javnosti ime Emila Laszowskog poznato je, jer je Laszowski bio poznati hrvatski povjesničar i arhivist, te kulturni i javni djelatnik čija djela i rezultati još i danas predstavljaju pionirske poduhvate u različitim humanističkim disciplinama. Široj javnosti zasigurno je najpoznatiji kao dugogodišnji ravnatelj Zemaljskog arhiva (danas Hrvatski državni arhiv) koji je tijekom radnoga vijeka znatno unaprijedio hrvatsku arhivistiku. Jednako tako, mnogima je znan kao obnovitelj i danas aktivne udruge Braća Hrvatskoga Zmaja. Na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba zajedno s Arhivom grada Zagreba i zagrebačka Gradska knjižnica kojima je bio ravnatelj (do 1925.). Njegovo djelovanje tijekom Drugoga svjetskoga rata ponekad izaziva određene kontroverze. No, uza sve navedeno još je mnogo toga ostalo nepoznato o životu i djelima Emila Laszowskog, što nam otkrivaju njegovi razmjerno nedavno objavljeni dnevnički zapisi. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o manje poznatim detaljima iz života Emila Laszowskog, a naš sugovornik je arhivski savjetnik dr. sc. Mario Stipančević iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 4. studenoga 2025. na HR3.

Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti često zanemarena. Bavi se položajem žena u različitim povijesnim razdobljima i društvima, uključujući njihovu uključenost u rad, obitelj, politiku, kulturu i svakodnevni život, pružajući širi i sveobuhvatniji pogled na prošlost. Upravo o ovim pitanjima u okvirima hrvatske historiografije razgovaralo se okruglom stolu „Žene i povijesne mijene – izazovi povijesti žena u prošlosti i sadašnjosti“ organiziranom 13. svibnja 2025. u sklopu festivala povijesti Kliofest. U raspravi okrugloga stola sudjelovale su znanstvenice uključene u rad znanstveno-istraživačkog projekta „Žene i mijene: žene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj“, dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak, dr. sc. Marijana Kardum, dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, dr. sc. Maria Pakucs te dr. sc. Jelena Marohnić. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove razgovora i diskusije s ovog okruglog stola.Epizoda je premijerno emitirana 14. listopada 2025. na HR3.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđević.Ova inačica razgovora o globalnoj antici, zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja, ranije objavljena.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđeveić.Epizoda je premijerno emitirana 7. listopada 2025. na HR3.

Viktor Kovačić, često nazivan ocem moderne hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. godine, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. Kovačić je bio student čuvenoga profesora Otta Wagnera, jedan je od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata, osvajač prvih plasmana na nekim od najvažnijih natječaja u Zagrebu u prva dva desetljeća dvadesetoga stoljeća i prvi profesor Arhitektonskih kompozicija na Tehničkoj visokoj školi Zagreb. Njegova djela, poput Crkve sv. Blaža ili palače Burze i danas su simboli zagrebačke arhitekture. Kovačić je bio poznat po svojim suptilnim i čistim formama te protofunkcionalističkim načelima, a svojim je tada kontroverznim tezama i istupima u javnosti uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba. Dok su ga jedni hvalili do razine mitskog statusa, drugi su ga kudili do razine otvorenoga blaćenja. O životu i djelu, kao i o utjecaju i percepciji najvažnijeg hrvatskog arhitekta prve polovice 20. stoljeća razgovaramo s prof. dr. sc. Zlatkom Jurićem.Epizoda je premijerno emitirana 24. lipnja 2025. na HR3.

Drugi svjetski rat prouzročio je mnoge tragične događaje koji će značajno obilježiti i grad Varaždin i utjecati na život Varaždinaca. Ustaški režim u NDH je provodio svoju totalitarnu politiku u kojoj su stradavali varaždinski Židovi, Srbi i Hrvati-politički neistomišljenici. Premda je kraj rata u Varaždinu donio mir, represija nije prestala jer je jedan režim zamijenio drugi. Mnogi su bez suđenja stradali ili ostali bez imovine i građanskih prava u montiranim procesima, a novi sustav rigidno je provodio zamisli Komunističke partije Jugoslavije koja je pokušala stvoriti novo društvo po uzoru na Sovjetski savez. O povijesti baroknog grada u najdramatičnijim događajima 20. stoljeća razgovaramo s dr. sc. Vladimirom Huzjanom.Epizoda je premijerno emitirana 17. lipnja 2025. na HR3.

U suvremenom hrvatskom javnom prostoru, ali i udžbeničkoj literaturi, često se provlači predodžba o tome kako su Mađari tijekom postojanja zajedničke države od 1102. godine sve do 1918. vršili svojevrsnu mađarizaciju Hrvata, te sprečavali nesmetan povijesni razvoj hrvatskoga narodnoga bića. No, već sama činjenica da je zajednički državni sklop Hrvata i Mađara trajao više od 800 godina dovodi takvu predodžbu u pitanje, jer da je uistinu sve bilo tako grozno ta zajednica vjerojatno ne bi „poživjela“ čitavih 8 stoljeća. Ipak kao posebno „grozno“ razdoblje tog suživota izdvaja se vrijeme banovanja grofa Dragutina Khuena-Hedervarya. Slično tome, nerijetko se mogu čuti glasovi mađarskog (i hrvatskog) svojatanja velikaškog roda Zrinski, čijeg znamenitog bana mi Hrvati nazivamo Nikola Šubić Zrinski, a naši susjedi Miklos Zriny. Zapravo, možemo se upitati kako i zašto je ta državna zajednica preživjela sva ta stoljeća od razvijenoga srednjega vijeka sve do kraja Prvoga svjetskoga rata. Razlog tomu svakako su bile upravljačke strukture te zajednice i društvene elite koje su upravljale svim političkim, gospodarskim i kulturnim procesima. O tome nam jasno govore i činjenice vezane uz nama dobro poznatu Zrinsko-Frankopansku urotu iz 1671. godine, jer osim hrvatskih velikaša u toj zavjeri aktivno su sudjelovali i istaknuti ugarski magnati iz roda Nadazsdya, Wessellenya i Rakoczija. Upravo su te elite tema bilateralnog znanstvenog projekta „Crkvena i svjetovna elita između 15. i 19. stoljeća“ koji se zajednički provodi u okviru suradnje Instituta za povijest Istraživačkog centra za humanističke znanosti u Budimpešti i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U sklopu tog projekta je krajem svibnja 2025. u Budimpešti organiziran međunarodni znanstveni skup pod naslovom „Ugarsko-hrvatska crkvena i svjetovna elita u kraljevskom vijeću i na ugarskim saborima (1102. – 1918.)“. Na tom skupu brojni su hrvatski i mađarski istraživači predstavili rezultate svojih istraživanja koja pokazuju visok stupanj ugarsko-hrvatske suradnje tijekom dugih stoljeća zajedničke države – personalne unije kompozitnog Kraljevstva zemalja krune Sv. Stjepana. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke iz jednog dijela održanih izlaganja i izjave nekih od sudionika skupa.Epizoda je premijerno emitirana 10. lipnja 2025. na HR3.

Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zajednice i svih njezinih članova. U tom pogledu bitni elementi države jesu: stalno stanovništvo (državljani), određen teritorij i suverena vlast. U tom kontekstu pojam državnosti mogao bi se definirati kao suverenitet, samostalnost i organizacija vlasti koji čine državu. U suvremenim zapadnim demokracijama nosioci te državnosti i/ili suvereniteta jesu nacionalne zajednice tj. narod, a danas vrlo često smatramo da ti pojmovi imaju stalno i istovjetno značenje i sadržaj „od kako je svijeta i vijeka“. No, je li tomu tako i zapravo što je to država u srednjemu vijeku pitanje je kojim se već dugi niz godina bavi ne samo historiografija, nego i druge srodne humanističke i društvene discipline jer razumijevanje načina i razloga vlastitog društvenog organiziranja predstavlja određenu kohezivnu sponu suvremenih država. Upravo iz tog razloga, ali i u svezi s ovogodišnjom 1100. obljetnicom obilježavanja Hrvatskoga kraljevstva, na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofest organiziran je okrugli stol pod naslovom „Hrvatska državnost u srednjem vijeku – između historije i mita“. U zanimljivom razgovoru o modalitetima državnosti i suvereniteta na hrvatskom povijesnom prostoru sudjelovali su dr. sc. Trpimir Vedriš, dr. sc. Zdenka Janeković Römer, dr. sc. Ivan Majnarić i dr. sc. Luka Špoljarić. Stoga ćemo današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove te zanimljive i pomalo kontroverzne rasprave.Epizoda je premijerno emitirana 3. lipnja 2025. na HR3.

Kad se govori o povijesti Bosne i Hercegovine, nezaobilaznim se nameće pitanje čija je Bosna? Pitanje je to koje je čak i historiografiju odvelo u svojevrsni, kako se ponekad slikovito naziva, duhovni sukob u pokušaju dokučivanja je li BiH srpska ili hrvatska ili muslimanska. Pitanje pripadnosti BiH obično se povezuje s pripadnošću njezinih stanovnika, a sve tri zajednice sklone su njezinu povijest promatrati isključivo kao vlastitu. Iz srpske su vizure i Bošnjaci i Hrvati posljedica prevjeravanja pravoslavnoga stanovništva na islam i katoličanstvo. U hrvatskom okrilju ekskluzivizam se gradi(o) na ideji da su Bošnjaci produkt islamizacije katolika, dok su bosanski Srbi promatrani kao potomci doseljenih i naknadno u Srbe asimiliranih pravoslavnih Vlaha. Napokon, u bošnjačkim krugovima nastoji se izgraditi slika Bosne koja u svojim početcima, pa ni duboko u 19. st. nije bila ni srpska ni hrvatska. Spomenuta duhovna borba ponajprije je smjerala na osvajanje srednjovjekovlja kao isključiva vlasništva samo jedne od triju supostojećih zajednica. U 19. st. duhovni svijet bosanskih franjevaca zapljusnule su ideje proljeća naroda, ilirskoga pokreta, a i iskustva koja su donosili iz ugarske polovice Habsburške Monarhije ili Italije, miješajući se s naslijeđem Bosne Srebrene kao posljednje poveznice sa srednjovjekovnom Bosnom. Činjenica da su u svojim pisanjima za svoju zajednicu rabili ime Bošnjaci danas ponekad oživljava ideje o tome da bosanskohercegovački Hrvati zapravo nisu Hrvati ili barem da to nisu uvijek bili. Takve se ideje ukazuju na ograničenost dosega moderne historiografije, odnosno na činjenicu da u širokoj javnosti i dalje dominira primordijalna slika nacije kao oduvijek postojeće i suštinski nepromjenjive zajednice, pa se pojmovima kao što su Hrvat, Srbin ili Bošnjak pridaje jednako tako nepromjenjivo značenje. Stoga, ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati isječke iz zanimljivog predavanja naslovljenog „O bošnjaštvu bosanskih franjevaca u 19. stoljeću“ koje je 20. veljače 2025. na II. radionici za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta održao dr. sc. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (tzv. fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata. Pokrenut je 1. rujna 2023. u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti - Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i u cijelosti se financira kroz instrument Europske unije NextGenerationEU. Druga radionica u sklopu projekta bavila se je prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. Zainteresirani medijski djelatnici mogli tijekom dva dana čuti 11 zanimljivih predavanja o nekim od najkontroverznijih tema hrvatske povijesti koje često puni novinske stupce i medijski prostor u Hrvatskoj.Epizoda je premijerno emitirana 27. svibnja 2025. na HR3.

Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. bila je prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti kojom je formulirana autonomija Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške Monarhije. Ipak, Nagodba je sadržavala brojne pravne nejasnoće koje su omogućile središnjim, osobito mađarskim vlastima, značajan nadzor nad hrvatskim poslovima. Zbog toga je od samog početka bila poprište suprotstavljenih tumačenja – kao simbol hrvatske autonomije, ali i ograničenja. Ova nagodba dugo je bila predmet oprečnih historiografskih tumačenja, a u današnjoj emisiji s povjesničarom dr. sc. Brankom Ostajmerom ćemo pokušati rasvijetliti politički kontekst njezina nastanka, njen sadržaj, posljedice i dugoročni značaj za odnose Hrvatske i Ugarske u okviru Habsburške Monarhije.Epizoda je premijerno emitirana 20. svibnja 2025. na HR3.

Od srednjovjekovne Hrvatske do današnjih dana, Hrvati su imali značajne kontakte i interakcije s poglavarima Katoličke crkve. Kada su Hrvati prvi put došli u kontakt s papinstvom? Što za hrvatsku povijest znače pisma pape Ivana VIII. iz 879. godine? Kojeg je hrvatskog kralja okrunio papinski poslanik? Je li papa Inocent III. odgovoran za križarsko razaranje Zadra 1202. godine? Jesu li pape u Hrvatima vidjele „predziđe kršćanstva“? Kako su pape gledale na hrvatske nacionalne težnje u Habsburškoj Monarhiji? Koliki je bio utjecaj pape na priznavanje hrvatske neovisnosti krajem 20. stoljeća i kakav je bio odnos pape Franje prema Hrvatima – neka su od pitanja o kojima razgovaramo s dr. sc. Danielom Pataftom.Epizoda je premijerno emitirana 13. svibnja na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. No, ključni događaj Tomislavove vladavine zapravo su bili crkveni sabori u Splitu održani 925. i 928. godine. Iako sazvani u svrhu rasprave o crkvenoj organizaciji, zaključci ovih crkvenih sinoda puno govore i o realnim dosezima hrvatskog vladara kao i prostiranju onovremenog hrvatskog kraljevstva. Važnost tih sabora prepoznata je i u historiografiji te se ove godine u svibnju organizira i veliki međunarodni skup pod nazivom „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Stoga, u današnjim „Povijesnim kontroverzama“ razgovaramo o splitskim crkvenim sinodama i njihovom značaju za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 6. svibnja 2025. na HR3.

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihvaćali i obični ljudi, i neobrazovani poput Stroopa, ali i obrazovani, te se pretvarali u beskrupulozne zločince koji ne prežu likvidirati stotine tisuća ljudi samo zato jer ih smatraju „nižom vrstom“, nedostojnima da žive zajedno. O važnosti te knjige i tomu što iz nje možemo naučiti razgovaramo s dr. sc. Slavenom Kaleom, prevoditeljem nedavno objavljenog hrvatskog izdanja „Razgovora s krvnikom“.Epizoda je premijerno emitirana 29. travnja 2025. na HR3.

Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje utjecalo na hrvatski nacionalni identitet? O tome i brojnim drugim zanimljivim činjenicama o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, ali i o njegovom mjestu u hrvatskoj povijesti, razgovaramo s dr. sc. Arijanom Kolak Bošnjak.Epizoda je premijerno emitirana 22. travnja 2025. na HR3.