U slobodno vrijeme, kad ne radi posao za koji je plaćen, naš gost je antifašistički aktivist. Jedan je od utemeljitelja Antifašističkog vjesnika, medija koji se bavi poviješću antifašističke, odnosno partizanske borbe u Hrvatskoj. Već godinama strpljivo i uporno razotkriva laži koje se svakodnevno plasiraju u svrhu povijesnog revizionizma. Kad je kontroverzni redatelj Jakov Sedlar snimio film o Jasenovcu pod naslovom Istina, naš gost ga je uhvatio u laži i objavio dokaze o njegovim manipulacijama. Također, hrvatsku javnost upozorio je na revizionističku prirodu sadržaja sa hrvatske Wikipedije. Lovro Krnić jedan je od sinova Dalmacije, koji ne žele mirno gledati kako novokomponirani domoljubi pljuju na antifašističku povijest Hrvatske.

U svijet umjetnosti zakoračio je kao glumac, u kazalištu, ali i pred kamerama Fadila Hadžića u filmu Sarajevski atentat snimljenom 1965. godine. Ipak, odlučio se na akademsku karijeru pa je doktorirao filozofiju i postao redovni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine i član Hrvatskog filozofskog društva. Početkom devedesetih preselio je u Veliku Britaniju, tamo radio kao gostujući istraživač na University College London i pisao knjige. Objavio ih je preko trideset: memoarsku prozu, poeziju, eseje, filozofske spise. Predrag Finci, emigrant, pisac, filozof, jedan od velikih intelektualaca našeg doba.

Duže od četrdeset godina ona prati i analizira prilike u međunarodnim odnosima. Na Televiziji Zagreb, koja će kasnije postati Hrvatska televizija, od 1982. godine počela je raditi kao novinarka redakcije vanjske politike. Pet godina kasnije u Tunisu će imati priliku upoznati i razgovarati s vođom PLO-a Jaserom Arafatom. Bilo je to vrijeme prve palestinske intifade, ustanka protiv izraelske okupacije. Palestinsku državu Arafat neće doživjeti. Kakvi takvi izgledi da se ona uspostavi postojali su do atentata na Jitzaka Rabina 1995. godine. Sporazumi u Oslu koje je ovaj izraelski premijer sklopio s Arafatom tad su pali u vodu. Od tog vremena do danas svjedočimo spirali nasilja, koje svoj vrhunac doživljava u naše vrijeme. S gošćom Mirjanom Rakić razgovaramo o izraelsko-palestinskom sukobu, prošlim i aktualnim događanjima u krvlju okupanoj Palestini. 

Naša gošća je poljska znanstvenica, docentica zaposlena na Jagelonskom sveučilištu u Krakowu, gdje je završila studij kroatistike i doktorirala književnost. Zaljubljena je u Hrvatsku, izvrsno vlada jezikom, upoznala je sve krajeve naše zemlje, ovdašnje ljude i običaje. Kao prevoditeljica, s pjesnikinjom Monikom Herceg dobila je ugledno poljsko priznanje Europska pjesnikinja slobode. Prije dvije godine u Poljskoj je objavila knjigu Fjaka. Knjiga govori o Hrvatskoj, o brojnim aspektima njezine povijesti i sadašnjosti. Stekla je status bestselera u Poljskoj i Slovačkoj, a trenutačno je prevode na češki i talijanski jezik. Za knjigu o Hrvatskoj dobila je nagradu Jerzy Skowronek, a nominirana je i za jednu od najuglednijih poljskih novinarskih nagrada – Grand Press. Njezino ime je Aleksandra Wojtaszek, a govorit će nam što je naučila o Hrvatskoj i kako je Hrvatsku predstavila Poljacima i Poljakinjama, odnosno čitateljima i čitateljicama koji će čitati njezinu Fjaku. Knjiga je prevedena i na Hrvatski jezik, objavljena je ove godine u izdanju Disputa.

Naš gost nekoć je bio najpoznatiji zagrebački Likota. Od početka sedamdesetih prisutan je na glumačkoj i estradnoj sceni. Pjevajući kako je volio Liču 1972. godine osvojio je nagradu za šansonu na Zagrebačkom festivalu, glumio je u kazalištu i na filmu, a onda naprasno odlučio otići. U Ameriku, za djedom Peteom, onim iz pjesme Pete i to je Amerika, koju je proslavio kultni zagrebački rock-buntovnik Branimir Džoni Štulić. Bio to Zagreb ili New York, Mile Rupčić bio je osuđen na uspjeh. U Americi je prodavao vrhunska vina, bavio se glazbom i dokumentarnim filmom, da bi opet skočio u nešto novo pa pet godina prevodio američkim generalima u Bosni i Hercegovini. Život neponovljivog MiIe Rupčića teško je sažeti, najbolje je pustiti da ga sam ispriča.  

Naš gost je prije svega punker. Svirao je kao basist kultnog pulskog benda KUD Idijoti, što će mu obilježiti cijeli život. Nakon punka posvetio se medijima: okušao se kao radijski voditelj, kolumnist i izdavač. Mali mrak - emisija koju je na Radiju Maestral producirao s bubnjarom Idijota Diegom Bosuscom Pticom - ostat će zapamćen kao najduhovitija i jedna od najslušanijih emisija u radijskom eteru Istre. Kao kolumnist se javljao u Glasu Istre, nekoć uglednom dnevnom listu, a putem beogradskog portala XZ pisao je Pisma iz Istre svojim prijateljima u Beogradu. Sa Pticom je utemeljio i prvi istarski news portal, Regional Express, a svoju ljubav prema pisanju potvrdio je autorstvom knjiga: Moj život s Idijotima i Idi(j)otske priče. Idi(j)otske priče trebao je predstaviti na minulom Interliberu, ali je odustao. Ime mu je Nenad Marjanović, ali kudikamo je poznatiji kao dr. Fritz. U vrijeme utakmice možete ga potražiti na tribinama pulskog stadiona Aldo Drosina i tamo ćete ga sigurno naći.